GLAZBENA TEORIJA

Svrhovitost studija

Glazbeno školstvo u dalmatinskoj regiji je široko razgranato, ali unatoč tomu nedovoljno. Veliki interes za glazbeno obrazovanje ne prate ni broj glazbenih škola, ni kadrovski potencijali, posebice oni u srednjim školama. Svjedoci smo kontinuiranog otvaranja novih područnih odjeljenja u splitskoj okolici i na dalmatinskim otocima, odnosno novih glazbenih škola, osnovnih i srednjih (Makarska, Imotski).

Odsjek za Glazbenu teoriju školuje pedagoški profil prvenstveno za srednjoškolsku razinu obrazovnog procesa u području umjetnosti. To je osnovna svrha ovoga studija, uz mogućnost stjecanja i cijeloga niza drugih kompetencija koje nudi i završetkom studija osigurava.

Opći podaci o studiju

Studij Glazbene teorije na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu započeo je radom 2001/2002. školske godine. Drugi je studij ove vrste, uz onaj na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u Republici Hrvatskoj. Nastao je prema modelu zagrebačkog studija Kompozicije i glazbene teorije, ali ima i određene specifičnosti. One, međutim, ne priječe mobilnost studenata u oba smjera. Razmjena studenata je moguća i u okviru organizacije ECUME (razmjena u kulturi mediteranskih zemalja) koja okuplja glazbene institucije Mediterana, koje su upravo tijekom XIII. Susreta u Splitu potpisale Dogovor o suradnji. Također su u tijeku pripreme za uključivanje u program Tempus.

Nastavni plan i program

Središnji dio studija sačinjava vertikala glazbeno-teorijskih predmeta raspoređenih tako da prate povijesni kontinuitet kroz stilska razdoblja. Tako se na samom početku izučava Renesansna polifonija (1. godina), a potom Barokna polifonija (2. godina); slijedi Klasična harmonija (2. godina), odnosno Romantička harmonija (3. godina), potom Atonalitetna  harmonija (4. godina), te na završetku ove vertikale Aspekti glazbe 20. stoljeća (5. godina). Glede metode izučavanja navedenih sadržaja prevladava, uz teorijski i analitički, praktični rad, baziran u najvećoj mjeri na samostalnom angažmanu studenata. Nastava Solfeggia prati ovu vertikalu; tako se primjerice na 4. godini studija obrađuju ljestvični i ritamski sustavi atonalitetne glazbe 20. stoljeća. Programi Povijesti glazbe i Glazbenih oblika slijede također vremenski kontinuitet glazbenih razdoblja i stilova, kroz prve dvije godine studija.

Osim navedenih, nastavni plan i program obuhvaća i cijelu grupu predmeta koji daju kompetencije za rad s različitim ansamblima. To su kolegiji: Zbor, Dirigiranje, Osnove vokalne tehnike, Sviranje partitura, Crkvena glazba, Osnove kompozicije, Upoznavanje instrumenata, Instrumentacija, Priređivanje za ansamble, Glasovir, Gitara, Mandolina.

Pedagoški modul koji studentima daje kompetencije nastavnika, odnosno profesora čine predmeti: Psihologija odgoja i obrazovanja, Didaktika, Glazbena pedagogija, Metodika glazbene nastave, Metodička praksa.

Studenti koji tijekom studija pokažu znanstvene sklonosti imaju mogućnost iz skupine izbornih predmeta birati sljedeće: Uvod u muzikologiju, Metodologija glazbene analize, Estetika glazbe, Povijest hrvatske glazbe, Etnomuzikologija, Tradicijska glazba Dalmacije, Uvod u sociologiju, Sociologija kulture, Mediji i društvo. Obzirom na iskazani interes studenata u pripremi je uvođenje novih izbornih kolegija, i to: Autorsko pravo u suradnji s Pravnim fakultetom i Menagment u kulturi u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Splitu.

Nastavno osoblje:

  • red. prof. (T) dr. sc. Mirjana Siriščević, red. prof. dr. sc. Davorka Radica, doc. art. Ivan Božičević, doc. dr. sc. Vito Balić, doc. dr. sc. Jelica Valjalo KaporeloSara Dodig Baučić, asist.
  • red. prof. art. (T) Vlado Sunko, izv. prof. dr. sc. Vedrana Milin Ćurin, red. prof. dr. sc. Ivana Tomić-Ferić, izv. prof. art. Hari Zlodre, doc. mr. art. Blaženko Juračić, dr. sc. Ivana Franceschi, v. pred., v. pred.  dr. sc. Danijela Matetić-Poljak, dr. sc. Maja Milošević, postdok.

Suradnici:

  • Kosovka Čudina, v. pred., izv. prof. dr. sc. Mirjana Nazor, doc. dr. sc. Morana Koludrović, Branko Starc, pred., Nenad Šiškov, pred., Katarina Perišić-Lelić, pred., Valentina Štrbac-Čićerić, pred., Nives Tošić Kusanović, korep.

Studijski programi

Glazbena teorija:

Preddiplomski sveučilišni studij

  • Trajanje:  8 semestara240 ECTS
  • Uvjeti za upis: položena državna matura (razina B) i položen prijamni ispit.
  • Stečeni naziv: sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus) glazbene teorije

Uvjeti upisa: završena srednja škola u četverogodišnjem trajanju i uspješno položene dodatne provjere prema posebnom Pravilniku.

Diplomski sveučilišni studij

  • Trajanje: 2 semestra, 60 ECTS
  • Uvjeti za upis: završen preddiplomski studij u trajanju od 8 semestara
  • Stečeni naziv: magistar/magistra glazbene teorije

Uvjeti upisa: završen odgovarajući preddiplomski studij i razredbeni ispit prema posebnom Pravilniku.

Kompetencija koje se stječu završetkom studija:

Preddiplomska razina:

  • sposobnost analiziranja i tumačenja različitih sastavnica glazbenog djela kao što su glazbena forma, skladateljska tehnika, harmonijska i polifonijska komponenta, orkestracija;
  • sposobnost vođenja različitih vokalnih i instrumentalnih sastava, odnosno zborova i orkestara na amaterskoj razini;
  • ovladavanje osnovnim elementima pjevačke tehnike za potrebe vođenja zborova i vokalnih skupina;
  • sposobnost prilagodbe partiture različitim vrstama vokalnih i instrumentalnih sastava;
  • suradnički rad u području glazbenog stvaralaštva u umjetničkim ustanovama, medijima, knjižnicama i glazbenoj publicistici;
  • održavanje nastave solfeggia u osnovnoj glazbenoj školi.

Diplomska razina (uz navedene kompetencije koje se stječu završetkom preddiplomskog studija):

  • sposobnost primjene osnovnih metoda glazbene analize i znanstvenog rada u praksi i pisanju znanstvenih radova,
  • sposobnost samostalnog izvođenja nastave glazbeno-teorijskih predmeta u osnovnoj i srednjoj glazbenoj školi.
Mogućnosti nastavka studija:

Po završetku preddiplomskog studija Glazbene teorije moguće je upisati diplomski studij na Glazbenoj teoriji, Kompoziciji, Glazbenoj pedagogiji i Muzikologiji, te na srodnim studijima u okviru Filozofskog fakulteta u Hrvatskoj i na europskim sveučilištima, naravno uz uvjete koje propisuje željeni studij.

Po završetku diplomskog studija moguće je nastaviti usavršavanje na doktorskom studiju, također prema uvjetima odabranog studija.

 

 

Loading...