Pozivamo Vas na promociju knjige autora Ive Donellija „Kamen u kulturnoj baštini na hrvatskoj obali Jadrana“ koja će se održati u petak, 13. prosinca 2024. godine u 12.00 sati u velikoj dvorani UMAS-a u tvrđavi Gripe, Glagoljaška 18a, Split.
Knjiga se bavi prirodnim kamenom, njegovom klasifikacijom, svojstvima, te povijesnim i suvremenim kamenolomima. Riječ je o priručniku koja je nastavak ili, bolje rečeno, drugi tom knjige „Konzervacija i restauracija kamena“ koju je autor svojedobno napisao u suradnji s Hrvojem Malinarom (2015.). Prikazuje povijest eksploatacije kamena od prapovijesti, preko antike, srednjeg vijeka, renesanse, do suvremenog doba, s naglaskom na kamenolome na istočnoj obali Jadrana.
Prvo se detaljno opisuje nazivoslovlje i klasifikacija prirodnog kamena prema genetskim, geološkim, fizikalnim i kemijskim kriterijima. Proučavaju se različite vrste stijena, uključujući sedimentne, eruptivne i metamorfne. Također se analiziraju fizikalna i mehanička svojstva kamena kao što su tlačna čvrstoća, otpornost na habanje, poroznost, i upijanje vode.
U dijelu o kamenolomima, knjiga istražuje povijest iskorištavanja kamena, od antičkih vremena, preko srednjeg vijeka do današnjih kamenoloma na području Hrvatske, poput Brača, Hvara, i Istre. Navedeni su i opisi različitih vrsta kamena koji su se koristili, poput mramora i granita.
Posljednji dio knjige posvećen je uvoznom kamenu, uključujući poznate vrste poput Carrara mramora, cipollino, penteličkog mramora i drugih vrsta koje su imale važnu ulogu u graditeljstvu i umjetnosti.
Priručnik opisuje vrste kamena poput vapnenca, mramora, granita i alabastera, i sadrži katalog prikupljenih uzoraka. Također ističe probleme s identificiranjem izvornih antičkih i srednjovjekovnih kamenoloma, zbog nastavka njihove eksploatacije do danas. S druge strane, gotovo niti jedan od napuštenih kamenoloma nije rehabilitiran, a novi koji se na stotinama mjesta otvaraju uglavnom bezobzirno kiretiraju pejsaž.
Knjiga pledira da eksploataciju kamena iz nekih povijesnih (nadamo se uskoro i zaštićenih) kamenoloma treba rezervirati za potrebe konzervatorsko-restauratorskih radova, što bi trebalo regulirati zakonom. S druge strane, potpuna zabrana otvaranja kamenoloma može značiti kraj za ionako ugroženo zanatsko klesarstvo. Žalosno je, na primjer, da se toliki dubrovački spomenici obnavljaju bračkim, a ne korčulanskim kamenom, da se apside trogirske katedrale pokrivaju benkovačkim a ne trogirskim kamenim pločama, i sl.
U ulančanom nizu precizno strukturiranih poglavlja se detaljno analiziraju različiti povijesni kamenolomi i vrste kamena koji su korišteni, dok dodatak opisuje površinske nalaze kamena koji mogu služiti kao zamjena za originalne materijale.
Priručnik ne pretendira na karakter znanstvene publikacije, knjiga će biti važan praktičan vodič stručnjacima širokog spektra struka koje se bave kamenom. Od posebne koristi će biti katalog s izvrsnim fotografijama i opisima uzoraka.
Premda autor skromno veli da predstavlja tek početak dugoročnog istraživanja i prikupljanja podataka o kamenju i kamenolomima na Jadranu, knjiga je rezultat njegovih višedesetljetnih proučavanja i specijalističkog bavljenja fenomenom kamena i kamenarstva u svojstvu muzejskog restauratora, potom profesora na splitskoj Likovnoj akademiji, s iskustvom pisanja niza stručnih i znanstvenih radova o različitim aspektima konzervacije i restauracije kamena.
Knjiga zaključuje s popisom korištene literature i internetskih izvora.
Djelo je dakle više nego korisni ekspertni vodič za konzervatore, restauratore, povjesničare umjetnosti, arheologe, arhitekte i druge stručnjake, a prije svega za studente nabrojenih struka, za sve koji se bave identifikacijom i čitavim spektrom uporabe kamena. Ilustrativni aparat knjige praćen je s preciznim legendama. Knjiga je pisana jasno i koncizno, pa bi mogla uz to biti zanimljiva i širokoj publici koju zanima fenomen upotrebe kamena u kulturnoj baštini na hrvatskoj obali Jadrana.
dr. sc. Josip Belamarić