26. studenog 2014.

Predavanje Slavka Kulića "Svijest, svijet i hrvatska stvarnost" 27.11. u 18h

Predavanje „Svijest, svijet i hrvatska stvarnost – kulturni i politički konsenzus o Hrvatskoj kao subjektu kulture i civilizacije“ u četvrtak, 27. studenog, s početkom u 18 sati, u sjevernoj zgradi Sveučilišne knjižnice, Ruđera Boškovića 31, održat će prof. dr. sc. Slavko Kulić, znanstvenik i sinteziolog. Slavko Kulić rođen je u Razvođu, općina Oklaj, 21. kolovoza 1941. godine. Osnovnu školu završio je u Oklaju, srednju u Splitu. Nakon završene srednje škole upisao je ekonomski fakultet u Zagrebu na kojem je i uspješno diplomirao. Magistrirao je i doktorirao iz područja društvenih znanosti, polje ekonomija. Usavršavao se u poljima filozofije, politologije, ekonomije, prava i sociologije u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani. Tijekom godina sudjelovao je u radu velikog broja međunarodnih skupova na kojima je održao pozvana predavanja te aktivno sudjelovao na mnogim svjetskim filozofskim i znanstvenim forumima zalažući se za dematerijalizaciju civilizacije te njenom geobiosocijalnom ustroju, umjesto sadašnjeg geobiopolitičkog . Usavršavao se u području međunarodnih odnosa, sociologije, ekonomije, području irenologije (znanosti o miru) i polemologije (znanosti o ratu) u okviru mondologije. Godinama je bio znanstveni savjetnik i profesor na Ekonomskom institutu u Zagrebu, a nakon umirovljenja dobio je status profesora emeritusa. Tijekom proteklog razdoblja obavljao je i još uvijek obavlja odgovorne dužnosti: predstojnik Odjela za međunarodne odnose, predstojnik Odjela za strateška istraživanja, te Odjela za interdisciplinarna istraživanja o opstanku i razvoju života na planetu Zemlji, a predsjednik je i znanstvenog društva ekonomista Hrvatske. Trenutno je direktor Instituta za svjetske probleme za Europu. Nastupio je u mnogobrojnim TV emisijama u kojima je upozoravao o problemima modernog društva, o nužnosti ljudskih nastojanja o globalizaciji humanizma naspram globalizaciji nasilja u svijetu. Zalaže se na razini sinteze inteligencije za mir kao kulturnu vrijednost na razini pojedinog naroda, ali i na razini ljudskog roda (čovječanstva). Objavio je veliki broj znanstvenih i stručnih radova i desetak knjiga iz područja društvenih znanosti.

Ciljevi