Ovogodišnja radionica spekulativne dizajnerske prakse Interakcije 2017 baviti će se jednom od najviše spominjanih globalnih tema — automatizacijom.  Radionica će se održati od 16. do 21. listopada na Umjetničkoj akademiji u Splitu. U sklopu radionice britanska antropologinja, umjetnica i spisateljica Georgina Voss, održati će javno predavanje.   Radionica će se ove godine baviti jednom od najviše spominjanih globalnih tema — automatizacijom. Sudionici i sudionice tijekom radionice će spekulirati o implikacijama i refleksijama globalnih trendova automatizacije u lokalnom kontekstu. Ovogodišnja radionica spekulativnog dizajna održati će se od 16. do 21. listopada na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Radionicu će voditi Tommaso Tregnaghi, istraživač u području dizajna i umjetnosti iz  talijanskog multidisciplinarnog laboratorija / mreže Nefula) uz asistenciju Olega Šurana (Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija, Umjetnička akademija, Split). Koordinator radionice, Ivica Mitrović, održati će predavanje za sudionike i sudionice o “Mediteranskom spekulativnom pristupu”, tj. kako promišljati drugačije budućnosti u "stvarnom svijetu”.   Posebna gošća radionice, Georgina Voss antropologinja tehnologije i inovacija, umjetnica (Strange Telemetry i London College of Communication) i spisateljica (publicira u The Atlanticu, The Guardianu i HOLO Magazinu) održati će javno predavanje.   Studenti preddiplomske i diplomske razine raznih specijalizacija dizajna, novomedijske umjetnosti, sociologije, arhitekture, računarstva, urbanizma i drugih povezanih disciplina u multidisciplinarnim timovima će propitivati tradicionalne definicije dizajna i današnju ulogu dizajna u društvu kroz kritičku dizajnersku praksu.   Većina sudionika i sudionica dolaze s partnerskih ustanova u regiji. Dodatno je predviđen i određen broj mjesta za otvorene prijave (interakcije@umas.hr).   Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije prva je obrazovna ustanova u regiji na kojoj se obrađuju sadržaji iz ovog područja. Radionice promoviraju multidisciplinarni obrazovni pristup, osobito potreban i poticajan u području dizajna, započet kroz Convivio međunarodnu ljetnu školu održanu 2004. godine, te ponovo obnovljenu deset godina kasnije u sklopu europskog UrbanIxD projekta.   Do sada je na radionicama sudjelovalo preko 250 studenata i studentica dizajna vizualnih komunikacija, dizajna u novim medijima, interaktivnog dizajna, produkt dizajna, primijenjene umjetnosti, arhitekture, računarstva i informatike, videa i filma, te sociologije sa sveučilišta u regiji i EU.   Spekulativni dizajn je kritička dizajnerska praksa koja obuhvaća ili je u relaciji s nizom sličnih praksi koje nalazimo pod nazivima: kritički dizajn, dizajn fikcija, dizajn budućnosti, antidizajn, radikalni dizajn, propitkujući dizajn, diskurzivni dizajn, kontradiktorni dizajn (eng. adversarial), futuristička imaginacija (eng. futurescape), umjetnički dizajn (eng. design art), tranzicijski dizajn i dr. Radi se o diskurzivnoj djelatnosti utemeljenoj na kritičkom razmišljanju i dijalogu koja propituje dizajnersku praksu. Međutim, spekulativni dizajnerski pristup proširuje kritičku praksu korak dalje, prema imaginaciji i vizijama mogućih scenarija.   Kroz svoju imaginaciju i radikalni pristup, koristeći dizajn kao medij, tjera na razmišljanje, podiže svijest, propituje, provocira djelovanje, otvara rasprave te može ponuditi alternative nužne današnjem svijetu. Kritičari trenutno dominantnog pristupa spekulativnoj praksi koje karakteriziraju kao “eurocentrične”, naglašavaju njegovu pretjeranu fokusiranost na estetiku (na vizualnoj i narativnoj razini), bježanje u distopijske scenarije, samodopadnost te odvojenost od stvarnog svijeta. Kritičari ovakvog “eurocentičnog” pristupa ističu njegovu privilegiranu “zapadnjačku” poziciju i naglašavaju da se kritičnost može ostvariti samo izvan ove komforne zone, pogledom i aktivnostima u “stvarnom svijetu”.   Mediteranski spekulativni pristup bavi se “velikim” globalnim tehnološkim, ekonomskim, društvenim i političkim pitanjima unutar lokalnog konteksta, onog koji je poznat i unutar kojeg je moguće najbolje djelovati. Praksa na Umjetničkoj akademiji u Splitu bavi se s distopijskim scenarijima u skladu s Mediteranskim pristupom („s ruba Europe“, udaljenim od europskih urbanih i tehnoloških centara) i pristupa im iz humanističke perspektive.   Radionica je podržana od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske.