18. ožujka 2015.

Izložba Viktora Popovića Bez naziva (Arhiv ST3)

Otvorenje izložbe: četvrtak 19.3. 2015. u 19 sati Izložba ostaje otvorena do 20. travnja 2015. godine. Može se posjetiti radnim danom od ponedjeljka do četvrtka 9 - 12 i 17 - 19 sati, te petkom od 9 do 12 sati. Razgovor s umjetnikom: Galerija Škola, 09.04. 2015. u 18 sati. U novoosnovanom prostoru Galerije Škola, smještenom na drugom katu Škole likovne umjetnosti, s krajem 2014. godine počeo je djelovati novi izložbeno-galerijski prostor u Splitu. Svojim programom, ali i samim imenom, Galerija Škola izravno poziva na dekonstrukcija ideje škole danas i na promišljanje inovativnih pristupa u umjetničkom obrazovanju. Tako se u okviru njezinog programa predstavljaju suvremeni umjetnici mlađe i srednje generacije, popratni programi poput radionica i razgovora s umjetnicima, teorijska tematska predavanja, projekcije edukativnih filmova o umjetnosti, programi video umjetnosti i animacije te izložbe školskih projekata i učeničkih radova s ciljem stvaranja poveznica i prostora dijaloga između obrazovnih polja, suvremenih umjetničkih praksi i kritičke teorije. Treća u nizu izložaba i nadolazećih aktivnosti ovog novoosnovanog splitskog izložbenog i diskurzivnog punkta jest izložba splitskog umjetnika Viktora Popovića. Tekst kustosice Jasminke Babić (iz kataloga izložbe): Jedna od temeljnih odrednica u radu splitskog umjetnika Viktora Popovića je redefinicija prostora. Umjetnik ovoj problematici pristupa na dva načina – intervencijom na oblikovnoj razini i radom na kontekstu prostora u kojem izlaže. Kada na prostor reagira na formalnoj osnovi, najčešće ga transformira jednostavnim instalacijama nastalim na tradiciji minimalizma. Drugi način rada, o kojem je riječ u slučaju novog projekta Bez naziva (Arhiv ST3), uključuje širi pojam prostora pri čemu umjetnik svoj interes sa formalnih obilježja prebacuje na njegov kontekst i iščitava ga na potpuno nov način. Popović za temu novog rada odabire problematiku urbanih prostora Splita izgrađenih sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća koji, uz Dioklecijanovu palaču, tvore značajan segment današnjeg identiteta grada. Urbanistički projekt za novi dio Splita, nazvan Split 3, razvijen je krajem 60-ih godina prošlog stoljeća i predstavlja vrijedan primjer dobro promišljenog urbanizma u Hrvatskoj. Iskustvo Popovićevog odrastanja upravo u tom okruženju preraslo je od inicijalnog uzbuđenja dječačkog otkrivanja prostora u analitički rad, u arhivsko istraživanje. Iako je početni impuls uistinu osobne prirode, umjetnik to u samoj izvedbi ničim ne potencira. Ipak, proces u kojem kao vizualni umjetnik razmišlja o prostoru u kojem živi, osvještava njegove zakonitosti i specifičnosti, izuzetno je važan jer daje zanimljiv prikaz prijelaza osobnog iskustva u univerzalno razumljiv jezik. Popović od pronađenog arhivskog materijala koristi crno-bijele fotografije maketa projekta Split 3. Odabirom fotografija makete, a ne same arhitekture, umjetnik ističe jedinstvenost i značaj koncepta planiranog projekta, koji je nažalost samo djelomično izveden. Maketa, kao prostorni prikaz jedne ideje, jasno naglašava upravo onu kreativnu potku koju Popović želi transponirati u galerijski kontekst. Stvarajući gotovo ambijentalnu situaciju, izložbene zidove galerije prekriva digitalnim ispisom fotografije uništene makete prvonagrađenog natječajnog rada projekta za Split 3 iz 1968./69. godine. Na novo definiranu podlogu Popović aplicira radove – objekte kojima detaljnije razrađuje osnovni motiv. Ponovno kao podlogu svakog objekta koristi digitalni ispis arhivske fotografije, no ovoga puta je riječ o maketi samo jednog segmenta projekta – današnje Ulice Ruđera Boškovića. Na fotografije aplicira izometrijski crtež geometrijskih tijela sačinjen od grafitnih štapića koji se izvorno koriste kao ulošci za tehničke olovke. Odabirom grafita kao osnovnog crtačkog materijala gradi poveznicu s kreativnim procesom nastanka, kako arhitektonskog, tako i umjetničkog projekta. Nastali objekt je svojevrstan hibrid fotografije, crteža i reljefa koji, bez obzira poznavali mi pozadinsku priču projekta ili ne, jasno komunicira temeljnu Popovićevu ideju, a to je kreativni proces neovisno u kojem se mediju on materijalizirao. Činjenica da Viktor Popović predstavlja ovakav projekt upravo u galeriji Škole likovnih umjetnosti daje izložbi dodatnu dimenziju. Sama zgrada u kojoj je škola smještena nalazi se na rubnom području današnjeg sveučilišnog kampusa, vrlo blizu zoni koju je obuhvaćao nekadašnji projekt Splita 3. Međutim, njezino neposredno okruženje svjedoči o problemima kasnijeg razvoja Splita i u osnovi zanemarenim kvalitetama ranijih urbanističkih promišljanja. U tom kontekstu, Popovićev rad dobiva svojevrsnu notu upozorenja na neke zaboravljene kvalitete i upućuje na važnost osvještavanja prostora u kojima živimo i stvaramo. Jasminka Babić O autoru: Viktor Popović rođen je 1972. godine u Splitu. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1996. godine. Od 1998. godine predaje Slikarstvo, Crtanje akta i Crtanje na Slikarskom odsjeku Umjetničke akademije u Splitu, od 2013. godine u zvanju redovitog profesora. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Za svoj rad više je puta nagrađivan (Nagrada 36. Splitskog salona, Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split, Split 2009.; Prva nagrada na Natječaju za izradu idejnog rješenja spomenika don Mihovilu Pavlinoviću na Trgu Mihovila Pavlinovića u Splitu (sa Anom Grgić), Grad Split, Split, 2009.; Godišnja Nagrada za najboljeg mladog umjetnika, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb 2006.; Godišnja nagrada za suvremenu umjetnost Filip Trade, Zagreb 2005.; Velika nagrada VIII trijenala hrvatskog kiparstva Gliptoteke HAZU, Zagreb 2003. Voditeljica Galerije Škola: Neli Ružić Kustosica izložbe: Jasminka Babić Vizualni identitet: Nikola Križanac Izložba je organizirana uz potporu Grada Splita i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Ciljevi